O Subotici
Subotica je najsjeverniji grad Srbije, na 10 kilometara od srbijansko-mađarske granice, u srcu Panonske nizine. Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju i vrijednim žiteljima, kojih ima oko 142.000, Subotica je administrativni, industrijski, tržni, trgovački, turistički i kulturni centar sjeverno-bačke regije, a ujedno ima dugu i bogatu tradiciju i kulturnu baštinu.
Poznata je po tomu što je je multietnička sredina s populacijom koju čine predstavnici više od 20 različitih nacionalnosti od kojih su najbrojniji Mađari, Srbi, Hrvati i Bunjevci. U čestim i velikim seobama u ovu vojnu krajinu došli su i mnogi drugi narodi kao što su Nijemci, Slovaci, Slovenci, Židovi, Grci, itd. Istodobno, Subotica je grad u kojem već stoljećima u skladnoj zajednici žive ljudi više različitih religija - katolici, pravoslavci, protestanti i drugi.
U pisanim dokumentima Subotica se prvi put spominje 1391. godine, mada je nesumnjivo da je nastala mnogo ranije jer je dokazano da je regija bila naseljena prije čak 3.000 godina.
Prvo zabilježeno ime je Zabadka. Od 1391. godine Subotica je ime mijenjala više od dvjesto puta, a među nekoliko značajnijih su Sent Maria, Maria Teresiopolis, Maria Teresienstadt, Sabadka i Subotica.
Osnutkom prvih institucija početkom XVIII. stoljeća, Subotica se razvija u moderni, srednjeeuropski grad. Subotička Gimnazija je osnovana 1747. godine, Muzička škola 1868. godine, od 1766. godine grad ima starački dom. Prva tiskara je s radom započela 1844. godine, Gradska knjižnica je otvorena 1846. godine, Kazalište je izgrađeno 1854. godine, Palić je postao lječilište 1845., Prve novine su izdane 1848. godine, Angelo Bianchi iz Pečuha je organizirao projekciju prvog filma 1899. godine, Aleksandar Lifka je izgradio prvo kino 1910. godine, Ivan Sarić je poletio zrakoplovom koji je sam napravio 1910. godine, Pravni fakultet je osnovan 1920. godine.
Za manje od dva desetljeća, krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Subotica je doživjela gotovo nevjerojatni urbani i industrijski razvitak. Inspirirani secesijom, arhitekti Komor i Jakab, ostavili su trajni otisak na arhitekturu grada. Od toga razdoblja subotičke i palićke zgrade ukrašavaju se obilježjima znanja i baštine, ornamentima, kovanim željezom, bojama i keramikom.
Iznimnu vrijednost grada čine nepokretna kulturna dobra. Najbolje sačuvane kulturne cjeline mađarske secesije čini centar grada s Raichlovom palačom, Gradskom kućom i Sinagogom.
Kulturni život Subotice je uvijek bio bogat, kao što je i danas, s kazalištem u izgradnji, filharmonijom, mnoštvom galerija, slikarskih kolonija i umjetničkih grupa. To je bilo presudno i za stvaranje niza kulturnih manifestacija kao što su Festival europskog filma, Međunarodni festival kazališta za djecu, Interetno festival, žetelačke svečanosti „Dužijanca“, „Berbanski dani“, itd.
Manifestacije, proslave, festivali, parade, svečanosti i koncerti:
| Vreme | Događaj | |
|---|---|---|
| 21. siječnja - 14. veljače | Zimski dani vina | |
| Ožujak | Dani suvremenog mađarskog filma | |
| 1. i 2. svibnja | Prvosvibanjski festival – Otvaranje ljetne sezone | |
| Svibanj | Trenchtown festival - Festival urbane kulture, Međunarodni festival kazališta za djecu, Sv. Urban - festival vina | |
| Lipanj | Etnofest festival kulturne baštine ,Otvorenje sezone kupanja - Palić | |
| Srpanj | Natjecanje žetelaca Susjedska sela, Festival europskog filma - Palić, Summer trip festival, Festival elektroničke glazbe - Palić | |
| Kolovoz | Dužijanca - blagdan žetelaca, Interetno festival, Romart festival | |
| Rujan | Dan grada Subotice, Zavičajni dani, Berbanski dani, Dani židvoske baštine | |
| Listopad | Dizajr festival suvremene drame kazališta Dezső Kosztolány | |
| Studeni | Dani mladog vina, Rakijada, Festival DEZIRE - Kazalište Dezső Kosztolány | |
| Prosinac | Božićno-novogodišnji vašar |



































